A great man is one who collects knowledge the way a bee collects honey and uses it to help people overcome the difficulties they endure - hunger, ignorance and disease!
- Nikola Tesla

Remember, remember always, that all of us, and you and I especially, are descended from immigrants and revolutionists.
- Franklin Roosevelt

While their territory has been devastated and their homes despoiled, the spirit of the Serbian people has not been broken.
- Woodrow Wilson

Roman "Bekstvo od biografije" Vladislava Bajca nastao je prema životnom putu Đorđa Šagića, koji je ušao u knjigu o 200 najznamenitijih Amerikanaca.

Kao i neki ljudi i pojedine knjige imaju sudbinu kakvu nisu zaslužile. Među njima je svakako i roman "Bekstvo od biografije" Vladislava Bajca, čije je prvo izdanje iz 2001. ostalo potpuno neprimećeno iako je imao sve uslove da bude hit. Roman, koji je s razlogom ovih dana obnovio "Arhipelag" nastao je na osnovu čudesnog životnog puta Đorđa Šagića, prvog Srbina koji je zvanično useljen u Ameriku pre tačno 200 godina, 28. juna 1814. Tokom svojih osam decenija promenio je osam imena i isto toliko života, niz zanimanja, gradova i država.

.

Kao učenik Karlovačke bogoslovije 1813. mlađani Šagić je odbacio mantiju s namerom da se priključi Karađorđevim ustanicima u odbrani Beograda, ali je, spletom okolnosti, zakasnio na taj istorijski događaj. Duboko razočaran uputio se u Nemačku, koju je prokrstario pešice i stigao u Ameriku gde je u punoj meri započeo svoju životnu avanturu. Bio je general armije Novog Meksika i major američke vojske, direktor carine i sudija, vršio komasaciju zemlje u Kaliforniji i stvarao srpsku koloniju, pomagao podizanju prve srpske crkve Sveti Sava u Džeksonu 1864, a mnoge ciljeve i poslove obavio je zahvaljujući tome što je pripadao masonskoj loži. Ostala je i priča da je govorio 17 jezika. Ušao je u knjigu o 200 najznamenitijih Amerikanaca tog vremena, a u tekstu o Džordžu Fišeru, kako se tada zvao, ugledni njujorški izdavač i advokat je napisao: "Istina je čudna - čudnija od izmišljenog".

Čuveni arheolog i svetski putnik Džon Lojd Stivens dve godine po otkriću civilizacije Maja, upoznao je Đorđe i družio se, nazvavši ga "građaninom sveta ili makar njegovog većeg dela". U svojoj beležnici je napisao: "Bilo je čudno u tom udaljenom i zabačenom mestu sresti čoveka iz još udaljenijeg kraja i čak još manje znanog, nekoga ko govori svaki evropski jezik, ko poznaje svaki kutak Evrope, zna istorijat svake vladajuće dinastije, teritorijalne granice svakog vladara, a u isto vreme je građanin toliko država".

Kako je ovako nesvakidašnje zanimljiva priča mogla da ostane bez odjeka kod čitalaca? Pisac Vladislav Bajac priznaje da je i sam za to kriv, jer je "knjigu prepustio tišini".

- Ovaj roman je drugačiji od svega što sam napisao, jer je zasnovan na mnogobrojnim činjenicama. Imao sam problema šta da ostane u knjizi. Bojao sam se da će biti premalo literature, a previše istorije. Prevideo sam da tako bogat život može da deluje i te kako iracionalno - kaže Bajac. - Šagić je bio avanturista kao i moj otac, a meni je i bila ideja da ovim romanom kažem kako život i jeste jedna velika avantura. Imao je buran privatan život, četiri žene i jedanaestoro dece, a nikada se nije rastajao od sedla i konja. Učestvovao je u istorijskim bitkama za otcepljenje Teksasa od Meksika i u stvaranju deklaracije o njegovoj nezavisnosti. Za sebe je govorio da je po rođenju Srbin, po duhu Meksikanac, po karakteru Teksašanin, a po državljanstvu Amerikanac.

Bajac napominje da je njegov junak ostao upamćen i po tome što je nekoliko puta odbijao važne političke funkcije koje su mu nuđene u Americi, uvek idući za nekim svojim ciljem i u - novu avanturu.

Posle romana - dokumentarac

Reditelj Miodrag Kolarić snimio je dokumentarni film od 45 minuta o životnom putu Đorđa Šagića, čija će svetska premijera biti u Filadelfiji 28. juna, a takođe i u Beogradu.

- Film hronološki prati život Šagića, pokazujući kako ni na jednom mestu nije uspevao duže da se skrasi, idući u susret uvek novim izazovima. Bio je izuzetno komunikativan, a iz grešaka koje je pravio izlazio je mudriji. Sve vreme ostao je u vezi sa Srbijom, između ostalog i sa Grigorijem Vozarovićem. Bio je i osnivač masonske lože u Meksiku. Snimajući film upoznao sam njegove potomke, koji će biti prisutni na premijeri.

Izvor: Novosti

SA

 

People Directory

Jasmina Bojić

Jasmina Bojic was born and raised in the former Yugoslavia. She attended law school in that country and soon thereafter became a well-known radio and television reporter.

At Stanford, Jasmina teaches documentary filmmaking with a focus on human rights issues. To that end, ten years ago, in 1997, she created the United Nations Association Film Festival. This Festival is an all-volunteer effort by Jasmina, its founder and executive director, and the student members of the Stanford Film Society. .

Read more ...

Publishing

On Divine Philanthropy

From Plato to John Chrysostom

by Bishop Danilo Krstic

This book describes the use of the notion of divine philanthropy from its first appearance in Aeschylos and Plato to the highly polyvalent use of it by John Chrysostom. Each page is marked by meticulous scholarship and great insight, lucidity of thought and expression. Bishop Danilo’s principal methodology in examining Chrysostom is a philological analysis of his works in order to grasp all the semantic shades of the concept of philanthropia throughout his vast literary output. The author overviews the observable development of the concept of philanthropia in a research that encompasses nearly seven centuries of literary sources. Peculiar theological connotations are studied in the uses of divine philanthropia both in the classical development from Aeschylos via Plutarch down to Libanius, Themistius of Byzantium and the Emperor Julian, as well as in the biblical development, especially from Philo and the New Testament through Origen and the Cappadocians to Chrysostom.

With this book, the author invites us to re-read Chrysostom’s golden pages on the ineffable philanthropy of God. "There is a modern ring in Chrysostom’s attempt to prove that we are loved—no matter who and where we are—and even infinitely loved, since our Friend and Lover is the infinite Triune God."

The victory of Chrysostom’s use of philanthropia meant the affirmation of ecclesial culture even at the level of Graeco-Roman culture. May we witness the same reality today in the modern techno-scientific world in which we live.