A great man is one who collects knowledge the way a bee collects honey and uses it to help people overcome the difficulties they endure - hunger, ignorance and disease!
- Nikola Tesla

Remember, remember always, that all of us, and you and I especially, are descended from immigrants and revolutionists.
- Franklin Roosevelt

While their territory has been devastated and their homes despoiled, the spirit of the Serbian people has not been broken.
- Woodrow Wilson

Допринос наших професора светској науци плод је и свеукупног амбијента на Универзитету у Крагујевцу, каже ректор Ненад Филиповић

Крагујевац – По оцени организације „Тајмс хајер едукејшен”, која од 2004. вреднује рад најутицајнијих научнообразовних установа у свету, Универзитет у Крагујевцу је најбољи српски универзитет у 2022. години. Међу 1.800 универзитета које бодује ТХЕ, Крагујевачки универзитет је сврстан у групу високошколских установа које се налазе између 501. и 600. места.

ТХЕ вреднује рад у областима наставе, истраживања, преноса знања и међународне перспективе, а Универзитет у Крагујевцу је већ четири године високо позициониран и на Шангајској листи 500 најбољих универзитета, на којој се, пре свих захваљујући професорима математике и истраживачима на пољу клиничке медицине, налази између 201. и 300. места.

Nesvakidašnja knjiga „Portreti junaka i junakinja Dostojevskog“ vladike Maksima je i monografija i teoretsko-filozofski pogled na književnost velikog ruskog pisca, a u njoj su sabrani i likovni radovi vladike inspirisani Dostojevskim i njegovim junacima. Knjiga je uz prisustvo vladike predstavljena 8. novembra 2022. u knjižari Delfi SKC. O knjizi je govorila i urednica Dubravka Dragović Šehović koja je istakla da i sama izuzetno voli ovog ruskog klasika i da je rasla i sazrevala čitajući njegova dela: „Specifičnost ove knjige u odnosu na druge koje se bave likom i delom Dostojevskog jeste činjenica da je ovo monografija obogaćena sjajnim esejima koji su veoma lepo povezani u celinu tako da u njoj mogu da uživaju i oni koji vole Dostojevskog i oni koji tek treba da ga otkriju.“

У анкети на сајту "Ранкер" у којој је учествовало више од милион људи, српска застава проглашена је најлепшом на свету. На ранг-листи од педесет најлепших, српска застава нашла се на првом месту.

Ђакон Хаџи Ненад Јовановић, један од наших најбољих хералдичара, истакао је да се прва застава која се помиње у неким историјским изворима у вези са Србијом и српским владарима, помиње у време првог српског крунисања краља Зете Михајла Војислављевића, који је добио круну од римског папе Гргура Седмог.

Амерички хероји, суперхероји и антихероји, теме су предавања која ће се одржати у оквиру радионица на Филозофском факултету у Београду

Четврта „Недеља америчке културе и друштва”, у организацији Центра за америчке студије, Филозофског факултета у Београду, одржава се од данас до 2. априлa 2022. године.

‒ На овој радионици, професори Одељења за историју, социологију, историју уметности, етнологију, антропологију и психологију, одржаће низ предавања о америчким херојима, суперхеројима и антихеројима, кроз које ће дати увид у ширу слику америчке историје, културе и друштва. Иако је радионица превасходно намењена студентима Филозофског факултета, отворена је и за све заинтересоване за културну и друштвену историју САД ‒ каже Симона Чупић, професорка на катедри за историју уметности Филозофског факултета у Београду.

Pisac Aleksandar Petrov preminuo je sinoć (19. 11. 2021) u svom domu u Beogradu u 84. godini, posle duge borbe sa teškom bolešću.

Rođen u Nišu 1938, studije književnosti završio je u Beogradu, a doktorirao je na poeziji Miloša Crnjanskog, što je prvi doktorski rad na ovu temu. Radio je u Institutu za književnost i umetnost (1964-1990), bio osnivač i glavni urednik časopisa "Književna istorija", urednik srpske sekcije "Amerikanskog Srbobrana", najstarijih srpskih novina u dijaspori, član redakcije "Književnih novina", predsednik Udruženja književnika Srbije (1986-1988), predavač na mnogobrojnim univerzitetima na svih pet kontinenata, poslednji vršilac dužnosti predsednika Saveza književnika Jugoslavije, kao i jedan od osnivača Vukove zadužbine.

Spomenik beogradskom gradonačelniku Branku Pešiću radiće srpski vajar Marko Kratohvil koji živi u Los Anđelesu, odlučeno je na sednici Odbora za podizanje spomenika kojim je predsedavao istoričar umetnosti Nikola Kusovac.

Spomenik gradonačelniku Beograda, koji je bio prvi čovek prestonice jednu deceniju, u periodu od 1964-1974. godine, tokom kojih su završeni most „Gazela“, petlja „Mostar“, Terazijski tunel, izgrađena Beograđanka, ali i gotovo stotinu hiljada stanova, biće postavljen na jesen.

Earthly remains of Metropolitan Amfilohije of Montenegro and the Littoral were buried in the crypt of the Cathedral church of the Resurrection of Christ in Podgorica, on November 1, 2020.

The Holy Hierarchal Liturgy with the funeral rite was celebrated by His Holiness Irinej, Serbian Patriarch, with concelebration of Their Eminences Metropolitans Anthony of Borispol and Brovar (Ukrainian Orthodox Church), Andon of Elbasan (Albanian Orthodox Church) and Porfirije of Zagreb-Ljubljana; Their Graces Bishops: Joanikije of Budimlye-Niksic and Administrator of the Metropolitanate of Montenegro and the Littoral; Irinej of Backa, Jovan of Sumadija, Atanasije of Milesevo, Grigorije of Dusseldorf and Germany, Joakim of Polog-Kumanovo, Teodosije of Raska-Prizren, David of Krusevac, Jovan of Slavonia, Sergije of Bihac-Petrovac, Ilarion of Timok, Arsenije of Nis, Dimitrije of Zaholm-Herzegovina, Stefan of Remesiana, Metodije of Dioclea and Bishop Emeritus Atanasije of Zaholm-Herzegovina, numerous priests and hieromonks of the Serbian Orthodox Church and some other local Orthodox Churches, in a prayerful participation of thousands of the faithful.

After his earthly remains had been transferred from the Clinical Centre of Montenegro to the Cetinje Monastery, a memorial service was held for the repose of soul of Metropolitan Amfilohije of Montenegro and the Littoral. Bishop Joanikije of Budimlje-Niksic with clergy performed the prayer rite.

SA

 

People Directory

Milina Jovanović

Milina Jovanović came to the U.S. from Belgrade, Yugoslavia in 1994. She holds a J.D. and a double master’s in interdisciplinary Social Sciences from the University of Belgrade and San José State University. She was a teaching assistant and a research associate at the Sociological and Criminological Institute in Belgrade between 1986 and 1994. As a graduate researcher in the U.S. she compared women’s education and employment in California and Yugoslavia and published the results of her research. Milina contributed to a nationally recognized study on immigrant contributions and integration practices in Santa Clara County (Bridging Borders in Silicon Valley), and co-edited KIN: Knowledge of Immigrant Nationalities. Her book All Roads Lead to Jackson: Serbian American Contributions in Amador County, CA since the Gold Rush was published in 2013 by Sebastian Press. Jovanović’s articles have appeared in Serbia, other parts of the former Yugoslavia, U.S., U.K., Belgium, and France.

. Read more ...

Publishing

Poemes de Jovan Dučić / Песме Јована Дучића

Translated into French by Petar Bubresko. Bilingual edition (French and Serbian)

The first bilingual edition translations of poems in French of this prince of Serbian poetry. These translations of poems Dučić meet two objectives: to publicize the work of the poet to Francophone readers and pay tribute to both the Serbian language Dučić and French language to which the great poet and Petar Bubreško were passionately attached. This book is dedicated to Leposava Bubreško (1923-2013) professor Bubreško’s wife who wanted so much this work to be published.

Publishers: Sebastian Press, Vidoslov, and Metokhia

216 pages, soft bound, published in 2015, price $15


Песме Јована Дучића

На француски језик превео проф. др Петар Д. Бубрешко

Ова књига је посвећена Лепосави Бубрешко (1923-2013), супрузи професора Петра Д. Бубрешка, која је толико желела да ово дело изађе на светлост

Саиздавачи: Видослов, Требиње и Metokhia, Paris

ПОЕЗИЈА

Мирна као мрамор, хладна као сена,
Ти си бледо тихо девојче што снева.
Пусти песма других нека буде жена,
Што по нечистим улицама пева.

Ја не мећем на те ђинђуве са траком,
Него жуте руже у те косе дуге:
Буди одвећ лепа да се свиђаш сваком,
Одвећ горда да би живела за друге.

Буди одвећ тужна са сопствених јада,
Да би ишла икад да тешиш ко страда,
А чедна, да водиш гомиле што нагле.

И стој равнодушна, док око твог тела,
Место китњастог и раскошног одела,
Лебди само прамен тајанствене магле.

Read more ...