Izložba likovnih radova o Dostojevskom

U vremenu kad se i umetnički svet na Zapadu zbog ratnih sukoba u Ukrajini vraća na modele ponašanja koji su prethodili opštoj tragediji Drugog svetskog rata, u Njujorku je otvorena izložba likovnih dela ispirisana životom i književnošću jednog najvećih ruskih i svetskih pisca Fjodora Mihajloviča Dostojevskog.

Reč je o radovima neformalne grupe slikara „Ohra“ i više savremenih grčkih umetnika, čija je postavka svoj izložbeni život počela prošlog septembra u Atini pod nazivom „San smešnog čoveka“, čime se Grčka priključila obeležavanju 200-godišnjice rođenja velikog klasika ruske i svetske književnosti.

Domaćin izložbe „Lepota spasava – Dostojevski u Njujorku“ je galerija Umetničkog Šin centra Njujorške nadbiskupije.

„Čovek može da živi bez nauke, može da živi bez hleba, ali bez lepote više ne može da živi”, citiraju u ovoj njujorškoj galeriji Dostojevskog povodom izložbe koja će trajati do 30. aprila.

„Fjodor Mihajlovič Dostojevski (1821-1881) je među najvećim književnim genijima svih vremena. Napisao je remek-dela kao što su ‘Braća Karamazovi’ i ‘Zločin i kazna’, koja zadiru u dubinu ljudske duše i bore se sa večnim pitanjima duha. Nakon što je obišla Grčku, ova izložba sada ima premijeru u Njujorku u Šin centru gde se prostire na dva sprata i daje vizuelni izraz likovima i egzistencijalnim i moralnim temama iz njegovih romana kroz različite stilove slikanja sedam umetnika“, objašnjava se u materijalu za njujorško gostovanje izložbe inspirisane Dostojevskim.

Na zvaničnom sajtu Šin centra ističe se i izloženi radovi „oslikavajući različite umetničke tokove u harmoničnom dijalogu obuhvataju vizantijsku i tradicionalnu pravoslavnu ikonografiju u razgovoru sa impresionističkim, ekspresionističkim, kubističkim i apstraktnim elementima, kao i savremenu uličnu umetnost“.

„Zajedno, ova smela dela nastoje da u nama probude osećaj dublje duhovne stvarnosti i transformativne lepote koja, kako je papa Benedikt pisao o Dostojevskom, otključava čežnju ljudskog srca, duboku želju da se zna, da voli, da se idi ka Drugom, da posegneš za Onostranim‘”, poručuju iz Šin centra.

Na izložbi su predstavljeni radovi grčkog slikara i ikonopisca Georgija Kordisa, sveštenika Stamatisa Sklirisa, srpskog vladike Maksima (Vasiljevića), Babisa Pilarinosa, Koste Lavdasa, Marije Panu, Ganulisa Liberopulosa, Nektarija Mamaisa, Fotisa Vartisa, Konstantina Kujumcisa, Hristosa Kehajoklisa, Nektarija Stamatelos, Despine Karantani, Georgija Margaritisa, Kristine Papateu-Duligeri.

U zapadnim umetničkim krugovima, koji se u ratnim sukobima u Ukrajini nisu pretvorili u krstaše u svetom ratu protiv Vladimira Putina, spekuliše da je ova izložba potrebna Njujorku više nego ikada jer su ratna i geostrateška politika u pojednim delovima zapadnog sveta mnoge vrhunske ruske umetnike, pre svega u svetu klasične muzike, preko noći ostavili bez angažmana, dok se književni i muzički klasici izbacuju iz koncertnih programa i biblioteka.

Umetnički centar u kojem je juče otvorena njujorška izložba o Dostojevskom ime je dobio po pokojnom nadbiskupu Fultonu J. Šinu, poznatom po popularnim radio i TV emisijama sredinom 20. veka.

Ovaj umetnički centar Njujorške nadbiskupije godišnje organizuje više od 75 pozorišnih, filmskih, muzičkih i drugih umetničkih događaja.

Obuhvata pozorište sa 274 mesta sa opremom za prenose uživo, studijom za snimanje i 32 ulaza na scenu, četiri studija za probe, umetničku galeriju.

Izvor: DANAS